« Enn zour dan enn pei… » Zanfan, adolesan, adilt… Zot tou latet bese, pe konsantre lor zot papie, tansion fer fot, tansion mal ekrir. Zot pe fer enn dikte, enn lexersis ki dabitid nou retrouve dan lekol. Me ki, yer lapremidi, ti pe deroule dan Caudan Waterfront, e an kreol.

Arnaud Carpooran, prezidan Creole Speaking Union (CSU), lorganizasion kinn met sa levennman la dibout, explike ki « se pa enn show kiltirel. Se enn nouvo faz dan enn mouvman ki’nn lanse inn gagn plizir deseni ». Lekel ? Mouvman pou rekonesans lang Kreol Morisien. Avek sa dikte-la, lobzektif se fer piblik kone ki lang kreol ena enn grafi standar. Ki, parey kouma franse ek angle, ena enn manier ekrir li. Prezidan CSU rekonet ki depi lansman Grafi Larmoni an me 2011, a linisiativ gouvernman, grafi la pe inpoz li avek difikilte.

Me pou Daniella Bastien, lecturer an Kreol Morisien e mam CSU, « li inpe normal. Kreol enn langaz zenn, ki ena anviron de, trwa siek ». E, li azoute, fode pa « bliye ki, an konparezon, franse inn pran anviron 800 zan pou stabilize ».

Daniella Bastien insiste : « O nivo bann pei kreolofonn kot kreol pa rekonet kouma enn lang ofisiel, Moris a lavangard. » Se dan Moris ki’nn ena premie prodiksion literer an kreol, par François Chrétien dan 19siek. Se dan Moris ki finn ena premie Diksioner ki net an kreol (Carpooran, 2005).

arnaud_carpooran-diksioner_morisien_segon_edision-kouvertir-20111

Photo : Deziem edision Diksioner kreol Carpooran inn sorti an 2011.

Lor lesplanad Caudan, atable, asize lor bann mars, plim bann zanfan, paran, etidian pe glise lor papie. Ena finn aprann ekrir kreol dan lekol, lezot finn pran kour, ena ki sinpleman interese par lang kreol. Kuma sa misie Swis ki, kann li’nn fini rann so papie : « Ki meyer mwayen konn enn pei, so kiltir, so pep si pa atraver so langaz ? »

Arnaud Carpooran dir ki prezans kreol a lekri pou deplizanpli enn kestion « drwa sivik ». « Inn deza arive, par exanp, ki erer ortografik debous lor erer zidisisier. Li donk inportan ki dimoun anzeneral me osi piblik institisionel – lapolis, lakour, minister, media… – ena konsians zot langaz ek aprann ekrir li kouma bizin. » Li ankor pli inportan kan nou konsider lide ki, dan lavenir, popilasion Moris riske retrouv li avek enn defazaz ant enn piblik skoler ki konn ekrir so lang ek bann adilt ki pou « iletre » dan zot langaz. « Se vre, linn pran plis ki 30 an pou rant dan lekol, Daniella Bastien dir nou. Me antan ki size skoler opsionel, ki’nn rant dan lekol an zanvie 2012, li tous plis ki 3 000 zanfan zordi zour. E sa sif la pou ogmante pli lane pase. »

Dikte yer ti osi lokazion pou piblik kapav trouv prodiksion ekri an kreol ki’nn fer ziska ler. Par bann mouvman kouma Ledikasion pou travayer ek Playgroup, ki’nn milit pou lang kreol depi plizir banane. Bann lorganizasion ki CSU finn dayer rekonpanse lane dernier a traver bann award, e ki li tenir a asosie a so bann aktivite. Mauritius Institute of Education inn ousi profite pou montre bann materyel pedagozik ki li’nn kre pou zelev ek profeser ek ki pe servi dan klas.

Pou CSU, kreol morisien pe anfin trouv so plas dan peizaz edikatif morisien. E mem si lorganizasion-la mank mwayen, tipa tipa, li pe avanse. CSU kont dayer pou re-organiz dikte lane prosenn, ek fer bann animasion ek ban expozision inpe partou dan Moris.

Rezilta dikte pou pibliye dan anviron 15 zour, letan ki koriz bann kopi e ziri (parmi : Arnaud Carpooran, Nita Rughoonundun, responsab younit kreol dan MIE, ek Alain Ah-Vee, mam LPT) delibere. Gagnan sak kategori (zelev primer, zelev segonder, adilt) pou sakenn ranport enn pri enn valer 10 000 roupi.

tex dikte2

tex dikte

Photo : Text dikte pou kategori zelev primer ek segonder, ki Arnaud Carpooran finn re-adapte apartir bann fab Jean de La Fontaine.

Facebook Comments