Li tris, ek li sirtou revoltan ekout bann argiman ki sertin pe servi pou dir ki nou langaz pena so plas dan Parlman. Kan ekout zot, kan lir zot, nou preske gagn linpresion ki zot pa alez ek sa bout kiltir ek patrimwann ki tou Morisien ena an komin. Bizin met sa bann dimoun-la devan zot kontradiksion. Parski pa bizin mont lor montagn pou trouve ki ena enn ta !

Ena dabor sa bann intelektiel ki panse ki zis saki sorti Oxford, La Sorbonne ou Harvard ki bon. Zot kasiet derier enn explikasion sinplis pou dir ki kreol morisien pena so plas dan Parlman. Dapre lord, zot fer sanblan pa kone ki ena de gran definision enn nasion. Ena dabor enn interpretasion sibzektif ki baze lor volonte bann dimoun pou viv ansam ek perpetie enn patrimwann komin ki deza existe. Apre, ena konsepsion pli obzektif ki dir ki enn nasion, se enn lepep ki partaz enn teritwar, enn langaz, enn sistem politik, enn etni, enn relizion ek enn kiltir.

Nou dir ki nou miltikiltirel. Ena boukou relizion ek etni dan Moris. Bann zafer ki nou ena an komin li res nou sistem politik, nou teritwar ek nou langaz ki plis ki 99% Morisien pratike toulezour. Bann seki panse ki kreol morisien pena so plas dan Parlman, anfet, zot pe dir ki bizin anpes kontinie konstrir nou nasion lor enn so bann baz pli solid : so langaz.

Sir Anerood Jugnauth finn dir vandredi ki litilizasion kreol morisien dan Parlman, li pa fer parti deba lor difizion an direk bann travay Parlman lor radio, tv ek bann news websites. Ena finn mem tande ki dialog « abe si pou met kreol, apre pou bizin met Bhojpuri osi » finn deroule. Pena enn zafer pli bet pou dir ki sa ! Enn sel argiman ase pou met sa de kote. Si plis ki 99% popilasion pratik ek konpran kreol, bien mwins dimoun pratik ek konpran Bhojpuri. Evidaman, pa kapav ena deba dan enn langaz ki probableman plis ki 50% bann depite mem pa pou konpran…

Sa largiman-la li sintomatik. Li trayir lefet ki nou get langaz-la avek bann aryer panse kominal : « si donn sa bann-la sa, pou bizin donn lot bann-la sa ». Sa sitiasion-la, bann gouvernman siksesif ki finn ankouraz sa. Avek zot bann simagre « Speaking Unions ». Sa bann linstitision-la finn vinn bann bout sinbolik ki finn donn sann-la ek lot-la pou fer zot krwar ki zot ena linportans. Alor ki ti kapav ena enn gran linstiti bann langaz ki pratike dan Moris.

Sa latitid-la, bizin admet li osi, finn inpe ankouraze par sertin lasosiasion sosiokiltirel ek lobi. Zot finn gagn bien move lide al etnisiz deba lor kreol morisien. Pou revendik bann drwa edikatif ek sitwayen ki tou Morisien ena anfet. Zordi, bann politisien retrograd ti pou ena enn largiman an mwins kont kreol morisien dan Parlman si pa ti’nn ena sa deriv-la.

Pli gran deriv toutfwa, se sa « label » vilgarite ki sertin politisien ek intelektiel finn kol lor kreol morisien. Si ekout zot, dimoun ki servi sa langaz-la, li otomatikman gagn tantasion pou koz ninport ek fer vilin. Zot dir ki sa pou amenn derapaz dan Parlman. Li enn argiman bien limite ki baze lor lefet ki aster-la, bann depite servi nou langaz pou riye, kriye ek zoure dan Parlman. Me se zisteman parski li enn langaz inofisiel dan Parlman ki bann depite servi li pli souvan pou dir bann zafer ki « unparliamentary ».

Sa largiman kreol morisien vilger-la, li inpe komik osi. Alor si nou ekout sertin : kouma koz nou langaz, ena derapaz ? Ki sa ve dir ? Ki kan sa bann dimoun-la koz kreol dan zot lakaz ek zot zanfan ou zot misie/madam, sak kout zot dir bann zafer ki pa bizin ? Ou alor sa ve dir ki zot telman pa kontrol zot lespri ek zot lalang ki kan zot pou koz kreol morisien, zot pa pou kapav tini, zot pou fane ? Si se sa, alor swa zot bann dimoun vilger mem, dan ninport ki langaz. Ou alor zot pa konn kontrol zot, saki osi bien grav.

Zot komik ! Parski si zot largiman vilgarite ti vre, Premie minis, so bann minis ek bann responsab kor para-etatik ek institision leta pa ti pou fer zot konferans depres an kreol morisien. Pourtan, se bien sa langaz-la ki zot servi. Parski sa mem mwayen pli efikas pou fer dimoun konpran saki zot ena pou dir. Alor, kifer langaz-la enn bon zouti kominikasion dan konferans depres, dan meeting ou bien dan bann aktivite popiler bann minister me PA dan Parlman ?

Parey kouma ena plizir angle, hindi, espaniol ou mandarin, ena plizir kreol. Depandan si ou dan enn tavern, si ou pe gagn enn konversation ek kikenn ou pa kone lor telefonn ou alor ou pe reponn enn kestion enn zournalis. Kifer alor, kreol morisien « standard » ou « formel » pa enn langaz akseptab pou nou Parlman ? Li deza existe, nou tann li toulezour…

Sa merkredi ki pe vini, pandan ki lemond pe selebre bann langaz kreol, isi dan Moris, nou pe ankor debat pou kone si nou langaz ase prop ek sivilize pou li rant dan Parlman. Kapav inn ler pou organiz « la journée internationale du non-sens ». Bare lakes, Moris pou kas pake ladan !

Facebook Comments