Eski nou tou pe bien konpran kifer bann la ape rod privatiz dilo dan nou pei?

Souvan de fwa, paret ena fit dan nou rezervwar mem si pann finn reysi prouv bel zafer ziska ler par rapor a bann fwit.

Dan Moris, nou pey dilo ek enn lot zafer ki apel Waste Water. Souvan de fwa, se ki nou pey kouma waste water preske parey kouma dilo ki nou servi. Dan sertin landrwa, pa gayn dilo dan lepok desam, dan bann landrwa spesifik kuma Tamarin-Rivier Nwar.

Parski mo pe rapel sa legzanp bien frapan la : enn zour, mo ti tann enn dimoun telefonn dan radio pou explike ki depi plizir zour, li tinn bizin res san dilo, ek kamion dilo pa tro al dan bann site ek bann « poche de pauvreté ». Bann dimoun ki res pli lao dan Tamarin, pre ar montayn, zot kapav afford aste delo ek kamion pou servi.

Donk, dimoun ki ena kas, li aste dilo kan ape tro tarde, ek dimoun ki pena kas, li res atann san delo plizir zour, ziska li gayn tras enn de ti galon delo pou sirviv.

Delo dan boutey ki nou deza ena dan Moris, li sipozeman disponib pou ki nou bwar delo ki mwin dan pins pou nou lasante. Selman, delo robine la ousi li ankor potab.

Me mo pa pe trouv enn sitiasion mari alarman pou ki nou bizin privatiz dilo, alor ki nou deza kapav fer ek se ki nou ena, an term delo.

Enn ti resers demontre ki tou bann pei akot dilo privatize baze lor politik ekonomik FMI (Fon Moneter Internasional), kan bann pei tom dan sir-endetma ek kot zot nepli pe kapav pey zot bann det. Sa papie ek sa video la montre ki dan bann pei kuma Lind, Bolivi, me ousi dan sertin pei afrikin, avek privatizasion dilo, ena enn ta maladi ki finn vini. Ena enn pli gran gap povrete ki finn vini ousi ant dimoun ki ena, ek dimoun ki pena. Ena dimoun finn ariv enn pwin akot zot finn bizin swazir ant aste dilo ek aste manze.

Tou sa la pa pe fer sans, me an mem tan, ala se ki arive, kan tou zafer deroul zis otour kas e non otour bann vre proze sosiete ek politik. Mo espere pou nou pei ki pa pou ariv enn sitiasion de dekadans, ankor pli dan pins senn kou la, ki se ki nou deza ena, akoz akse limite delo. Li pou resanble tro enn zenosid.

Mo swet nou tou enn bonn fet lindepandans, ek ankor de lezot anti-proze sosiete, notaman, kart biometrik ek proliferasion santral sarbon.

Facebook Comments