Dan mo kontribision sann fwa la, monn desid pou koz inpe lor bann problem ki pe soulve sa bann dernie tan dan nou laktialite. Kan mo swiv inpe bann deroulman lor OGM (bann manze ki zenetikman modifie), l’Union européenne-kindistri kann ek ousi privatizasion dilo, sa fer enn lefe bien inkietan.

Li inportan ki sak dimoun konpran bien se ki pe pase. Ki li enn zanfan, adolesan ou adilt. Parski mo remarke ki bann dimoun, zot zis pran linformasion pou linformasion, san ki vremem zot esey konpran fonksionnman ek natir bann linformasion ki zot « konsome ».

Mo panse bizin aret zis konsome. Bizin kompran kouma bann zafer fonksione depi zot rasinn, zot tron, ziska ki ariv kot fri, legim ou lezot kiksoz ki nou aste pou manze. Ou ki lezot fer nou krwar pe donn nou an kado, alor ki souvan de fwa, bann kado bien anpwazone, ki met dan zoli lanbalaz.

Par egzanp, swit a bann demars kont konpani kapitalis ki apel Monsanto, dan Lemond, ansam ek mo bann kamarad, nou ti pe trouve ki dimoun dan Moris pa okouran Monsanto. Kiete sa? Sirman ena ankor dimoun ki pa okouran, alor ki li finn instal li isi, depi 1998.

Monsanto se enn konpani gro kapital ki finn fer fraka antie lemond ek pe kontinie fer fraka. Erezman, dan boukou sa bann pei kot li finn instal li, zot finn reysi fer pas bann lalwa pou abolir kiltivasion bann manze ki zenetikman modifier ek ki finn koz boukou problem lasante ek dega ekolozik.
Plizier fermie finn siside apre ki zot finn realize ki sa konpani Monsanto, se enn larnak vizavi bann planter ki ti abitie kiltiv later denn fason natirel. Monsanto finn sezi tou lagrin natirel ek obliz fermie plant se ki zenetikman aritifiel ek lerla, zot retrouv zot dan enn sitiasion kot zot ape oblize aste lezot zafer kouma fertilizan spesifik pou sa bann manze mons la. Akot zot tom dann enn serk visie ek kontrole par konpani Monsanto.

An swa, se enn form privatizasion ek bayonnman bann drwa ek fonksionnman natirel lanatir ek bann ti planter ki pe tras zot lavi denn fason onet, ek nouri dimoun ek manze prop.

Rezon ki bann la done a la baz, se swadizan pou evit enn peniri manze dan lemond ki zot pran manze laboratwar. Ler gete, zot bann OGM ape fer enn lefe papiyon lor tou lezot zafer ki ena otour.

Parmi bann konpani ki sponnsoriz Monsanto, ena Coca-Cola, Nestlé, Kraft… Pran enn kont ki zot pe konsome.

Dimoun kinn koumans fer plis tapaz ek konsiantiz lezot lor sa size la apel Vandana Shiva, ki enn Dokter dan Lanvironnman/lekolozi.

Ki nou manze dan Moris? Nou mem pa kone. Mo tinn avoy enn let l’ACIM pou gayn plis detay lor sa size Monsanto la lor Moris, en ut lane dernier, mais ziska zordi zour pa finn gayn okenn repons…

Lamerik pou vinn premye pei akot pou oblize mansione lor so sase si enn manze li OGM ou pa. Resaman, Larisi ousi ape pas bann lalwa pou obliz mansionn natir bann prodwi, si zot OGM ou pa, lor bann sase.

Nou ena drwa kone ki nou pe aste, ek ki nou pe konsome. Se nou drwa konsom manze ki pa nosif pou nou lasante ek ousi plant manze ki pou promuvwar enn balans ekolozik, e non pa opte pou bann solision ki, dan enn fitir pros, al ver exterminasion bann mous dimiel ek lezot insek ki inportan pou polinizasion, ki ve dir, exterminasion manze prop ek natirel.

Facebook Comments