Lot fwa la, mo ti pe explike kifer ti pou bon si bann pouvwar piblik ek bann Morisien desid pou al ver enn devlopman pli dirab. Si nou fer sa, nou pou protez lintere bann fitir zenerasyon, nou lanvironnman ek nou pei. Pou kapav met anplas enn proze ki solid e ki pou permet enn devlopman koumsa, bizen ena bann institisyon ki pou okip sa bann politik la kouma mo ti pe dir dan sa blog la. Nou get de trwa legzanp bann proze ki kapav met anplas.

Premierman, bizen armoniz ban tax ki ena lor « salte » ki aplike dan bann lavil me pa dan vilaz. Bizen ki tou dimoun dan nou pei pey mem zafer si zot pe prodir « salte ». Pou anpes ki tou zafer ki nou zete al dan enn desarz piblik, bizen met anplas enn vre politik pou triye bann dese. Tou bann papie, karton ek lanbalaz bizen resikle. Mem zafer pou bann boutey an ver ki kav resikle a linfini ek bann kann ek bwat konserv.

Deziemman, bizen kre enn sistem transpor an komin dan ki dimoun ena konfyans ek ki sirkile dan bann ler ki bizen, pou insit dimoun pou les zot loto lakaz. Gouvernman aktyel pe plann pou met metro-leze Moris. Li enn bon komansman, aster fode ki fer bann letid lor la pou kone komye dimoun pou vwayaze, ki dimoun pou servi sa mwayen la, eski dimoun ena mwayen pou ariv dan bann stasyon ki pou deservi, ki pou mete kouma mwayen pou ed zot sanz zot labitid…

Andeor sa proze la, gouvernman inn investi plizir milyar dan bann nouvo larout, me ti bizen osi investi plis dan bann bis, redefinir bann lalign ek traze ek fer li vinn plis aksesib a bann dimoun ki ena andikap. Pou Port-Lwi, kav fer bann sistem kouma dan Londr kot li peyan pou rant dan lakapital. Me la ankor, fode gouvernman donn alternativ bann dimoun pou ki zot kav les zot loto. Tou sa bann mizir la fer pou ki ena mwins trafik lor sime. Sa pou fer nou diminye nou konsomasyon lesans ek osi polisyon ki prodir par bann veikil.

Anfin, pou nou konsomasyon, inn ariv ler pou ki gouvernman fer plis zefor pou insit bann agrikilter pou prodir avek bann mwayen pli dirab. Ena plisir letid ki finn montre ki lagrikiltir intansif, li bon ni pou nou lasante ni pou lanvironnman. Dimoun servi tro boukou pestisid ek fertilizan ek apre plizir lane, enn eksedan sa bann prodwi la retrouv zot dan lamer ek dan dilo ki nou bwar.

Enn bann problem grav ki sa kav koze, se polisyon avek bann alg ki kav asfiksye lamer ek fer nou perdi bann ekosistem ki finn pran plizir banane pou zot evolye. Nou bizen sey al ver bann metod prodiksyon ki pli vert ek ki kav permet nou vinn otosifizan pou ki nou evit inport ban zafer ki nou kav prodir nou mem.

Mo krwar mo aret par lamem. Tou sa la bann ti legzanp ki montre ki avek bann mezir ki pa pou kout trop ser pou pei, kav fer boukou progre pou devlopman dirab. Bizen met anplas sa bann politik la pou ki nou kav asir nou ki lapopilasyon dime pou kav benefisye bann mem resours ki nou ena zordi.

Ena ankor plizir santye lor ki bizen reflesi pou ki resi vinn enn vre pei dirab : konstriksyon batiman prodiksyon lenerzi, resours dilo. Laprosenn fwa, mo pou sey explik zot ki inpak bann batiman ena lor lanvironnman.

Facebook Comments